Znanost djeluje na pretpostavkama da prirodni uzroci objašnjavaju prirodne pojave, da nas dokazi iz prirodnog svijeta mogu informirati o tim uzrocima i da su ti uzroci dosljedni. Ova stranica predstavlja temeljne pretpostavke znanosti.
Na kojim se 2 pretpostavkama temelji znanost?
Svaki znanstvenik mora napraviti dvije pretpostavke koje su prilično nedokazive, čak ni u teoriji. Prvi je da je svemir uredan, a drugi je da je čovjekov mozak sposoban razotkriti misterije tog reda.
Što je pretpostavka znanstvene metode?
Prvo, pretpostavljaju da se stvari i događaji u svemiru događaju u dosljednim obrascima koji su shvatljivi kroz pažljivo, sustavno proučavanje. Drugo, pretpostavljaju da je svemir golemi jedinstveni sustav u kojem su osnovna pravila posvuda ista.
Koja je temeljna pretpostavka na kojoj se znanost temelji?
Svi znanstvenici postavljaju dvije temeljne pretpostavke. Jedan je determinizam - pretpostavka da su svi događaji u svemiru, uključujući ponašanje, zakoniti ili uredni. Druga je pretpostavka da je ta zakonitost uočljiva.
Koje su filozofske pretpostavke znanosti?
Četiri filozofske pretpostavke
To su uvjerenja o ontologiji (prirodi stvarnosti), epistemologiji (što se smatra znanjem i kako su tvrdnje o znanju opravdane), aksiologiji (uloga vrijednosti u istraživanju) i metodologija (proces istraživanja).
