Cvjetanje algi može uzrokovati snažne fluktuacije razine otopljenog kisika. … Kada alge uginu, razgrađuju ih bakterije koje pri tom troše kisik tako da voda može privremeno postati hipoksična. Nedostatak kisika ili hipoksija uobičajena je posljedica eutrofikacije, kako u slatkoj vodi tako iu morskoj vodi.
Kako eutrofikacija utječe na otopljeni kisik?
Eutrofikacija smanjuje bistrinu vode i podvodnog svjetla. U eutrofnim jezerima alge gladuju za svjetlom. Kada alge nemaju dovoljno svjetla, one prestaju proizvoditi kisik i zauzvrat počinju trošiti kisik.
Što je eutrofikacija i zašto je povezana s otopljenim kisikom u vodi?
Eutrofikacija je proces kojim voda postaje obogaćena otopljenim hranjivim tvarima (kao fosfati), stimulirajući rast vodenog biljnog svijeta što obično rezultira iscrpljivanjem otopljenog kisika.
Zašto eutrofikacija dovodi do hipoksije i na kraju anoksije?
Kada ovi gusti cvjetovi algi na kraju uginu, mikrobna razgradnja ozbiljno iscrpljuje otopljeni kisik, stvarajući hipoksičnu ili anoksičnu 'mrtvu zonu' kojoj nedostaje dovoljno kisika za podršku većini organizama.
Kako cvjetanje algi iscrpljuje kisik?
Višak dušika i fosfora uzrokuje prekomjerni rast algi u kratkom vremenskom razdoblju, koji se naziva i cvjetanje algi. Prekomjerni rast algi troši kisik i blokira sunčevu svjetlost iz podvodnih biljaka. Kada alga na kraju umre, kisik u vodi se troši.
