Dakle, većina fosila se nalazi u sedimentnim stijenama, gdje blaži pritisak i niža temperatura omogućavaju očuvanje prošlih oblika života. Fosili postaju dio sedimentnih stijena kada sedimenti kao što su mulj, pijesak, školjke i šljunak prekriju biljne i životinjske organizme i sačuvaju njihove karakteristike kroz vrijeme.
Koji organizam će najvjerojatnije biti sačuvan kao fosil?
Tvrda ljuska školjke vjerojatnije je da će se fosilizirati jer je otpornija na biološko i ekološko uništenje. Zbog toga su zubi, kosti i drugi tvrdi dijelovi organizama u fosilnom zapisu mnogo brojniji od mekih tkiva. 4. Zašto je brzi ukop koristan u procesu fosilizacije?
Koje je mjesto najvjerojatnije izvor fosila?
Gotovo svi fosili sačuvani su u sedimentnim stijenama. Organizmi koji žive na topografski niskim mjestima (kao što su jezera ili oceanski bazeni) imaju najbolje šanse za očuvanje. To je zato što se već nalaze na mjestima gdje će ih sediment vjerojatno zatrpati i zaštititi od čistača i propadanja.
Koje od sljedećih sredina će vjerojatno sačuvati fosile?
Fosili će vjerojatnije biti sačuvani u morskim okruženjima, na primjer, gdje je moguće brzo zakopavanje sedimentima. Manje povoljno okruženje uključuje stjenovite planinske vrhove gdje leševi brzo propadaju ili se nekoliko sedimenata taloži da ih zakopa.
Koji uvjeti pogoduju očuvanju fosila?
Dva uvjeta koja pogoduju očuvanju organizma kao fosila su BRZI ZAKOP i TEŠKI DIJELOVI.