imuni odgovor u infekciji COVID-19 vjerojatni je krivac za predispoziciju za stvaranje cerebralne aneurizme ili promjene u veličini, morfologiji i sklonosti pucanju kroz ekspresiju NF-Kb uzrokujući značajno povećano oslobađanje citokina, "oluju citokina", induciranu ARDS i sHLH.
Utječe li COVID-19 na mozak?
Najopsežnija molekularna studija moždanog tkiva ljudi koji su umrli od COVID-19 do sada pruža jasne dokaze da SARS-CoV-2 uzrokuje duboke molekularne promjene u mozgu, unatoč tome što nema molekularnih tragova virusa u moždanom tkivu.
Povećava li COVID-19 rizik od moždanog udara?
Pretilost, dijabetes, visoki kolesterol, srčane aritmije, fibrilacija atrija, pušenje, zlouporaba droga i mnogi drugi čimbenici rizika povezani su s povećanom vjerojatnošću. Sada su nedavne studije pokazale da COVID-19 može biti povezan i s povećanim rizikom od moždanog udara.
Koji su neki simptomi COVID-19?
Osobe s COVID-19 prijavile su širok raspon simptoma, u rasponu od blagih simptoma do teške bolesti. Simptomi se mogu pojaviti 2 do 14 dana nakon izlaganja virusu. Simptomi mogu uključivati: groznicu ili zimicu; kašalj; kratkoća daha; umor; bolovi u mišićima ili tijelu; glavobolja; novi gubitak okusa ili mirisa; grlobolja; začepljenost ili curenje iz nosa; mučnina ili povraćanje; proljev.
Može li dobivanje COVID-19 dovesti do ozbiljnih komplikacija?
Iako većina ljudi s COVID-19 ima blage do umjerene simptome, bolest može uzrokovati ozbiljne medicinske komplikacije i dovesti do smrti kod nekih ljudi. Starije odrasle osobe ili osobe s postojećim kroničnim zdravstvenim stanjima izloženi su većem riziku da se ozbiljno razbole od COVID-19.
